Sektor drumskog transporta u Evropi nalazi se pred velikim izazovom. Iako prodaja električnih kamiona raste, stručnjaci upozoravaju da bez značajno bržeg razvoja infrastrukture Evropska unija teško može da ostvari svoje ciljeve dekarbonizacije do kraja decenije.
Prema informacijama koje je objavio CLECAT, Evropsko udruženje za špediciju, transport, logistiku i carinske usluge, na nedavnom skupu o teškim teretnim vozilima u Briselu istaknuto je da bi za ostvarenje evropskih klimatskih ciljeva do 2030. godine na putevima EU moglo da bude potrebno oko 400.000 električnih kamiona.

Na događaju u organizaciji ACEA, Evropskog udruženja proizvođača automobila, učestvovali su predstavnici Evropske komisije, kompanije Daimler Truck i Švedskog udruženja drumskih prevoznika. Prema podacima predstavljenim na skupu, vozila sa nultom emisijom činila su svega 2,4 odsto ukupnog voznog parka kamiona u Evropskoj uniji u prvom kvartalu 2026. godine, što pokazuje koliki jaz i dalje postoji između postavljenih ciljeva i trenutnog stanja na tržištu.
Električni kamioni stižu, ali infrastruktura ne prati tempo
Učesnici skupa ocenili su da je prelazak na vozila sa nultom emisijom već započeo i da se taj proces više ne može zaustaviti. Tržište električnih teških teretnih vozila gotovo je udvostručeno u odnosu na prvi kvartal prošle godine, što potvrđuje rastuće interesovanje prevoznika i širenje ponude proizvođača.
Međutim, istovremeno postaje sve očiglednije da razvoj prateće infrastrukture ne uspeva da prati tempo kojim se očekuje elektrifikacija transporta. Kao najveće prepreke izdvojeni su nedostatak odgovarajuće mreže punjača, ograničeni kapaciteti elektroenergetske mreže, kao i neujednačeno sprovođenje politika i investicija među državama članicama.
Predstavnici industrije upozorili su da su kašnjenja u dobijanju priključaka na elektroenergetsku mrežu već postala ozbiljan problem i da u pojedinim slučajevima usporavaju uvođenje električnih vozila u flote, uprkos rastućoj tražnji i spremnosti kompanija da investiraju. Evropska unija je kroz važeće standarde za emisiju CO₂ propisala da emisije novih teških teretnih vozila do 2030. godine budu smanjene za 45 odsto u odnosu na nivo iz 2019. godine. Cilj se dodatno pooštrava na 65 procenata do 2035. i 90 procenata do 2040. godine.
Punjenje u bazama postaje jedan od ključnih izazova
Posebna pažnja tokom rasprave posvećena je punjenju električnih kamiona u logističkim centrima i bazama transportnih kompanija. Za mnoge prevoznike upravo je ovaj model najisplativiji jer omogućava niže i stabilnije troškove energije u poređenju sa korišćenjem javne mreže punjača. Ipak, njegova realizacija često zahteva dodatna ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu, proširenje kapaciteta mreže, građevinske radove i pribavljanje potrebnih dozvola.
Učesnici skupa upozorili su da bi bez snažnije podrške razvoju privatnih i polujavnih punktova za punjenje manji prevoznici mogli da zaostanu u procesu elektrifikacije. Veće kompanije, koje raspolažu većim finansijskim resursima i lakše dolaze do infrastrukture, imaju znatno bolje uslove za prelazak na električni pogon.
Pored samog broja punjača, važnu ulogu imaju i raspoloživi kapacitet mreže, rokovi za priključenje i mogućnost istovremenog punjenja većeg broja teških vozila na istoj lokaciji.

Velike razlike među državama članicama EU
Na skupu je otvoreno i pitanje različitog nivoa spremnosti evropskih zemalja za tranziciju ka transportu sa nultom emisijom. Kako navodi CLECAT, neujednačen razvoj infrastrukture i različiti nacionalni pristupi mogli bi da dovedu do stvaranja svojevrsne „Evrope u dve brzine“ kada je reč o elektrifikaciji teškog drumskog transporta. Takve razlike već su vidljive na tržištu. Najveći deo prodaje električnih kamiona trenutno je koncentrisan u Nemačkoj, Francuskoj i Holandiji, dok je njihovo prisustvo u pojedinim zemljama južne i istočne Evrope i dalje znatno manje.
Prema procenama ING Research, svaki treći novi kamion prodat u Evropskoj uniji morao bi da bude električni kako bi ciljevi za 2030. godinu ostali dostižni.
S druge strane, organizacija Transport & Environment navodi da je prodaja električnih kamiona ubrzana nakon stupanja na snagu prvih evropskih ciljeva za smanjenje emisija. Od jula 2025. godine električni modeli činili su 5,6 odsto svih novoprodatih kamiona, u poređenju sa 3,5 procenata u prethodnih godinu dana. I pored toga, evropsko tržište i dalje zaostaje za Kinom, gde električni kamioni imaju znatno veći tržišni udeo.
U fokusu više nisu vozila, već infrastruktura
Jedna od glavnih poruka iz Brisela jeste da se rasprava više ne vodi o tome da li proizvođači mogu da obezbede električne kamione za tržište. Ponuda vozila raste, a interesovanje transportnih kompanija postaje sve izraženije.
Ključno pitanje sada je da li će elektroenergetska mreža i infrastruktura za punjenje uspeti da isprate planirani tempo tranzicije.
Sa svega 2,4 odsto vozila sa nultom emisijom u ukupnom voznom parku, evropski transportni sektor moraće u narednim godinama značajno da ubrza ulaganja u energetsku infrastrukturu ukoliko želi da dostigne broj električnih kamiona koji je potreban za ostvarenje klimatskih ciljeva do 2030. godine.






